Poslovne vesti - Hrvatska

Rast broja pristiglih brodova u luke, Rijeka Gateway ulazi u završnu fazu

U luke su uplovila 100.032 broda, što je 1,4 posto više nego lani, dok je promet robe pao s 5,68 na 5,45 milijuna tona, pokazuju podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) ilustrirajući mješovitu sliku lučkog poslovanja u ovom trenutku. Hrvatska ima veću pomorsku aktivnost po broju brodova, ali slabiji teretni promet. Turistički i putnički segment vjerojatno bilježi rast, dok je industrijsko-logistički segment pod blagim pritiskom.

Alen Jugović, profesor na riječkom Pomorskom fakultetu, stručnjak iz područja ekonomike luka i predsjednik Nadzornog odbora Luke Rijeka, tvrdi da statistički pad u ukupnom prometu robe nije nikakav znak za uzbunu jer sama količina prevezene robe u tonama ne govori dovoljno o stvarnom ekonomskom učinku.

Pojašnjava kako, ako padnu količine robe niske vrijednosti (npr. žitarice, staro željezo), to ne mora značiti posljedični pad prihoda luka. Ako raste promet robe visoke vrijednosti (npr. kontejnerska roba, automobili), luka može zarađivati više unatoč ukupnom padu količina.

“Jako je bitno o kojoj strukturi robe govorimo. Ponekad se dogodi statistički po količini robe pad, ali je bitnije o kojoj se robi u stvari radi. Ne mislim da je pad značajan ni da je upozorenje dolaska lošijih vremena. Bitnije je da nam orijentacija ide na kvalitetniju robu, kao što su kontejneri, automobili i slično. Važnija je veličina brodova koji dolaze”, pojasnio je Jugović.

Testna faza

Najveći promet ostvario je Omišalj, a slijede ga Rijeka, Ploče, Bakar i Split. Pet najvećih luka nose oko 90 posto ukupnog teretnog prometa. Omišalj i Rijeka zajedno drže više od polovice, što znači da se kretanja u tim dvjema lukama snažno odražavaju na nacionalnu statistiku. Istovremeno, ovih dana sve oči uprte su u Rijeku i zbog toga što je Rijeka Gateway, tehnološki najnapredniji kontejnerski terminal u regiji, ušao je u završnu fazu testiranja dolaskom prvog kontejnerskog broda, M/V Cape Fulmar, koji je stigao iz Port Saida u Egiptu, dug je 170 metara, širok 25 metara i ima kapacitet od približno 1440 TEU. Brod će ostati na terminalu četiri tjedna i služiti kao platforma za sveobuhvatnu obuku i testiranje operativnih procesa u stvarnim uvjetima. To uključuje planiranje, ukrcaj i iskrcaj svih vrsta kontejnera, osiguranje tereta, kao i koordinaciju i prijevoz terminalnim vozilima.

Prvi kamioni i vlakovi s izvoznom robom očekuju se početkom rujna, dok je dolazak prvog komercijalnog broda planiran za 12. rujna. Uz dolazak broda, terminal je dočekao i svoj prvi testni vlak operatera ENNA Logic. Vlak duljine 500 metara, podijeljen u dvije kompozicije na dva kolosijeka, dopremio je prazne kontejnere za testiranje RMG dizalica.

Podsjetimo, Rijeka Gateway jedna je od najvećih investicija u logističku infrastrukturu u Hrvatskoj vrijedna ukupno 380 milijuna eura. ENNA Logic je s međunarodnim partnerom tvrtkom APM Terminals (dio Maersk grupe) 2021. osnovala tvrtku Rijeka Gateway koja razvija i upravljat će suvremenim kontejnerskim terminalom u Rijeci.

Poticanje konkurencije

“Terminal još nije u funkciji, sad je u probnoj fazi, došao je brod za provjeru ukrcaja i iskrcaja, tako da očekujem rast prometa u budućnosti. Vjerujem da će doći do okrupnjavanja dijela prometa brodova i tereta prema glavnim lukama Hrvatske”, rekao nam je Jugović.

Stručnjak smatra kako će u prvom dijelu promet tereta prijeći s terminala koji su u okruženju, ponajprije Kopar ili AGCT u Rijeci, ali također će se ti terminali trebati orijentirati prema drugim brodarima.

“AGCT će sigurno tražiti neke druge brodare kojima će dati neke druge uvjete kako bi to nadomjestio. Vidim to pozitivno, vjerujem da će potaknuti konkurenciju pa će sveukupni efekti biti dobri na cijelo okruženje lučkog sustava, ali i gospodarstva u županiji, ali i Hrvatsku cjelokupno”, zaključuje Jugović.